4 априла, 2023 Vesti Нема коментара

Suočena sa klimatskim poremećajima, degradacijom životne sredine i ubrzanim gubitkom biodiverziteta, Evropska komisija je krajem 2019. predstavila Evropski zeleni dogovor. Jedno od najvažnijih poglavlja Zelenog dogovora koje doprinosi ambiciji nultog zagađenja je Strategija održivog upravljanja hemikalijama (EU Chemical Strategy for Sustainability, skr. CSS). CSS je objavljen 2020. godine i predviđa reviziju REACH-a, najvažnije EU regulative o hemikalijama. REACH je stupio na snagu 2007. godine i nakon 16 godina primene, brojne studije su ukazale na hitnu potrebu da se REACH reformiše i poprave glavni nedostaci kako bi se povećao nivo zaštite građana i dodatno ojačala konkurentnost i inovativnost evropske industrije. Međutim, Komisija EU nije uspela da iznese svoj predlog za ciljanu reviziju REACH-a do roka 2022. postavljenog u CSS. Umesto toga, planira da ga objavi u poslednjem kvartalu 2023.

Zbog toga je Evropski biro za hemikalije (EEB) koji predstavlja mrežu evropskih ekoloških organizacija, čiji je i ALHem punopravni član, uradio studiju zajedno sa organizacijom ChemTrust u kojoj su analizirali  uticaj takvog odlaganja pokazujući da uticaj ide mnogo dalje od pukog odlaganja: trenutni parlamentarni mandat ne bi imao šanse da se institucionalni pregovori završe pre izbora 2024. godine, što će značajno odložiti reviziju REACH-a još više i stvoriti ogromnu nesigurnost u pogledu pravca razvoja hemijske industrije EU. Ovo bi došlo u trenutku kada je potrebna jasnoća u pogledu regulatornog okvira i jasan signal koji se šalje tržištu i investitorima u vezi sa postupnim ukidanjem opasnih supstanci i pravcem u kojem će inovacije trebati da idu.

O nalazima i preporukama ove studije razgovarano je na sastanku Radne grupe za hemikalije EEB, održanom u Briselu 21-22. marta 2023.  na kojem je učestvovala i predstavnica ALHema, Jasminka Ranđelović.

Najvažnije posledice mogućeg odlaganja revizije REACH su:

  • Nastaviće se status quo zagađenja, gde se opasne supstance često ne identifikuju ili se njima ne upravljaja efikasno, što predstavlja rizik po ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Ovo će imati negativan uticaj na nekoliko zdravstvenih i ekoloških ciljeva Evropskog zelenog dogovora, uključujući one koji se odnose na zaštitu biodiverziteta, kvaliteta vazduha i vode, nulto zagađenje i zdravlje ljudi.
  • Razvoj i otpornost hemijske industrije EU i malih i srednjih preduzeća takođe će biti otežani, zbog nedostatka jasnog pravca u trenutku kada treba ulagati u tranziciju, dok će kompanije koje prednjače u zameni opasnih supstanci bezbednijim alternativama i koje su već dosta investirale u ovaj proces, biti na neki način kažnjene.
  • Evropske kompanije, mala i srednja preduzeća će izgubiti konkurentnost i kapacitet za inovacije i ostati iza globalnog tržišta održivih i bezbednih hemikalija. Takođe, investitori ne bi finansirali ulaganja u EU kompanije zbog visokih sudskih rizika zbog upotrebe opasnih hemikalija.
  • Tranzicija EU ka održivoj i cirkularnoj ekonomiji biće usporena. Promovisanjem razvoja i upotrebe bezbednijih  i održivijih hemikalija i proizvoda, Uredba REACH može podržati ciljeve EU koji se odnose na smanjenje otpada, efikasnost resursa i održivu proizvodnju i potrošnju.
  • Napori civilnog sektora da se stvori bezbedno okruženje biće podriveni produženjem upotrebe opasnih supstanci i odlaganjem razvoja i primene bezbednijih alternativa.
  • Malo je verovatno da će EU obezbediti proizvode bez opasnih supstanci do 2030. ugrožavajući nekoliko oblasti politike proizvoda, uključujući ekodizajn, eko-oznaku i održivi tekstil.

Stoga REACH regulativu treba reformisati što je pre moguće. Posebno su od vitalnog značaja sledeća poboljšanja:

  • Povećanje zahteva za podacima o opasnostima koji sprečavaju identifikaciju opasnih supstanci, kao i informacijama o njihovoj upotrebi; uključujući registraciju polimera i zahtev za procenu hemijske bezbednosti za supstance koje se stavljaju u promet u malim količinama
  • Uvođenje faktora procene (assessment factor) za smeše u postupku procene rizika kako bi se osiguralo da se uzme u obzir realnija procena naše izloženosti smešama
  • Ubrzanje dinamike usvajanja regulatornih mera, naročito zabrana i ograničenja opasnih supstanci i primeniti gde je to moguće  generički pristup upravljanju rizikom kako bi se osiguralo postepeno izbacivanje najštetnijih hemikalija iz potrošačkih proizvoda do 2030. godine, uz podršku jasnih i strogih pravila za izuzeće
  • Unapređenje procesa autorizacije
  • Uvođenje sistema koji će osigurati da se najopasnije hemikalije mogu koristiti samo tamo gde je upotreba neophodna (tzv. essential use)
  • Pojačanje inspekcijske kontrole nad primenom REACH odredbi i primena kaznenih mera

Stoga je Evropski biro za životnu sredinu (EEB) pozvao Komisiju da objavi predlog za reviziju REACH što je pre moguće, a najkasnije do juna 2023. godine, kako bi trenutni parlamentarni mandat imao šanse da se institucionalni pregovori završe pre izbora novog EU parlamenta 2024. godine. Da bi se pojednostavio i ubrzao ovaj proces, EEB je predlažio Komisiji da razmotri podelu reforme REACH-a na reviziju glavnog pravnog teksta, a u drugoj fazi reviziju pripadajućih aneksa.

Ceo Izveštaj EEB i ChemTrust možete preuzeti ovde.

Objavjeno od valentina