Zajednička UN Konferencija strana potpisnica Stokholmske (SC- COP8), Bazelske (BC-COP8) i Roterdamske konvencije (RC-COP13) pod nazivom “Budućnost bez toksina: bezbedno upravljanje hemikalijama i otpadom” održana je u u Ženevi od 24.aprila do 5.maja imajući u vidu da ove konferencije dele zajednički cilj, a to je zaštita zdravlja ljudi i životne sredine od opasnih hemikalija i otpada. Na konferenciji je učestvovalo 1300 učesnika iz više od 170 zemalja, kao i veliki broj posmatrača, nevladinih organizacija kao što je IPEN (Međunarodna mreža za budućnost bez toksičnih hemikalija), udruženja industrije, sindikata, i dr.
Iako je na konferenciji navedeno da je bezbedno upravljanje hemikalijama i otpadom od ključnog značaja za implementaciju UN ciljeva održivog razvoja i smanjenju siromaštva, unapređenju zdravlja i održivoj potrošnji i proizvodnji, na zasedanjima su donete i neke odluke koje ne doprinose ostvarenju ovih ciljeva.

U FOKUSU: Hemikalije DecaBDE, SCCP i HCBD

Glavni cilj Stokholmske konvencije o dugotrajnim organskim zagađujućim supstancama (POPs) je zaštita zdravlja ljudi i životne sredine od POPs hemikalija. Države potpisnice ove Konvencije imaju obavezu da utvrde, zabrane ili ograniče proizvodnju, promet i korišćenje POPs, kao i obavezu da smanje, odnosno eliminišu emisije hemikalija koje se uključuju na liste ove konvencije.

Tokom konferencije u Ženevi, zemlje potpisnice Stokholmske konvencije složile su se da uključe tri nove hemikalije koje ispunjavaju uslove na liste Stokholmske konvencije i to: DecaBDE, SCCPs i HCBD.

Odluka o stavljanju ovih hemikalija na liste Konvencije se može oceniti kao pozitivna. U vezi toga, Dr Olga Speranskaja, kopredsedavajuća IPEN-a izjavila je da je ovo početak kraja DecaBDE, SCCPs, i HCBD. Ona je dodadala i da IPEN podstiče vlade na brže delovanje u pravcu zabrane ovih supstanci, kako bi se sprečila dalja šteta izazvana odobravanjem izuzeća.

Ipak, za dve od tri hemikalije ostavljen je veoma širok prostor za početak primene zabrana u određenim sektorima industrije. Pored toga, manja grupa zemalja odbila je predlog da se novi proizvodi koji su izuzeti iz zabrana barem obeleže na prisustvo ovih hemikalija.

Nevladine organizacije smatraju da odlaganje početka primene zabrana za određene proizvode ostavlja prostora za dalju upotrebu DecaBDE i SCCPs. To potvrđuju i najnovija istraživanja IPEN-a koja dokazuju prisustvo ovih supstanci u dečjim igračkama, a odluka o odlaganju onemogućava države i potrošače koji su zabrinuti zbog sadržaja ovih hemikalija u proizvodima da dobiju informaciju da li neki proizvod sadrži ove opasne hemikalije.

DecaBDE (Dekabromodifenil etar) – usporivač gorenja koji se najčešće nalazi u elektronskom otpadu

Delegati zemalja potpisnica znatno su proširili izuzetke koje je predložila ekspertska komisija konvencije, i odobrili vremenske periode koji daleko prelaze petogodišnji period predviđen konvencijom.

Na primer, upotreba DecaBDE u novim automobilima i rezervnim delovima dozvoljena je još gotovo 20 godina, do 2036. Jezik kojim se DecaBDE odobrava za upotrebu u letelicama lukavo krije činjenicu da će se proizvodnja najverovatnije nastaviti do 2050. godine, a upotreba do 2100. godine. Američka kompanija Boing jasno je izjavila da je ovaj izuzetak nepotreban, s obzirom da već raspolažu bezbednijom alternativom, ali je na izuzeću insistirala avioindustrija EU.

Delegati su odgovorili na iskazanu zabinutost o ovim supstancama u dečjim proizvodima isključivši upotrebu DecaBDE u dečijem tekstilu i igračkama ali ne i za ostale upotrebe tekstila.SCCP (Kratkolančani hlorovani parafini) – industrijske hemikalije koje se koriste u obradi metala i kao usporivači gorenja u plasticiDelegati zemalja potpisnica su na listu zabrane konvencije dodali i SCCP, ali su i za ovu supstancu odredili veliki broj izuzetaka od zabrane iako ekspertska komisija nije predložila nijedan. Između ostalog ova hemikalije se može i dalje koristiti u “sekundarnim plastifikatorima u fleksibilnom polivinil hloridu, osim u igračkama i proizvodima za decu”. Ova napomena podstiče zabrinutost zbog rezultata pozitivnih vrednosti SCCP u proizvodima za decu, zato što se mnogi od proizvoda za decu pravi od reciklažne plastike koja može poticati od sekundarnih plastifikatora. Pored toga, treba imati na umu da je IPEN je identifikovao SCCP i u PVC gumenim čizmama, papučama i tapetama.

HCBD (Heksahlorobutadien) – stvara se nenamerno u proizvodnji hlorovanih ugljovodonika, magnezijuma, PVC, etilen dihlorida i vinil hlorida, kao i u procesima insineracije.

Delegati su se saglasili da se u deo konvencije koji se odnosi na nenamerno proizvedene supstance, doda i HCBD. Stavljanjem ove supstance na listu utire se put ka rešavanju ispuštanja HCBD kroz preporuke o najboljim dostupnim tehnikama i najboljim praksama u životnoj sredini.

TOKSIČNA RECIKLAŽA SE NASTAVLJA

Nažalost, zemlje potpisnice konvencija su se saglasile da treba dozvoliti nastavak reciklaže materijala koji sadrže toksične usporivače gorenja (PentaBDE i OctaBDE), a koji se mogu naći u nameštaju i elektronskom otpadu.

IPEN mreža i ostale nevladine organizacije skreću pažnju da, ako se te hemikalije ne uklone, dolazi do njihovog prenosa u nove proizvode koji se prave od reciklirane plastike. Ovom praksom krši se Stokholmska konvencija, kojom su izričito zabranjene reciklaža i ponovna upotreba supstanci sa liste Konvencije. Novo istraživanje IPEN-a u ukazuje da politika kojom se nastavlja reciklaža toksičnih materijala u velikoj meri dovodi do kontaminacije proizvoda za decu.

“Vlade iskazuju zabrinutost zbog reciklaže toskičnih materijala, ali vreme je da se prekine s politikom koja potencijalno truje decu”, rekao je Dr Džo Digandži, naučni i tehnički savetnik IPEN-a. “Reciklažni materijali koji sadrže toksične hemikalije kontaminiraju nove proizvode, izlaganje se nastavlja, i podriva se kredibilitet reciklaže.”

Bazelska konvencija: Granične vrednosti za opasan otpad

Evropska unija je osujetila pokušaje da se usvoje stroge granične vrednosti za opasan otpad za dioksine i druge dugotrajne zagađujuće organske supstance (POPs). Uprkos pokušajima celokupnog afričkog regiona da se smanji granična vrednost za dioksine u otpadu na 1 ppb, EU je insistirala na vrednosti od 15 ppb. Time se otvaraju vrata za kretanje pepela iz spalionica kontaminiranog dioksinima u zemlje u razvoju i u tranziciji, koje ne mogu da upravljaju tim kretanjem.

Pokazalo se da ove toksične rezidue zagađuju kokošja jaja i druge delove lanca ishrane do stepena koji je štetan za ljude, gde god da se otpad odlaže. Ostalim POPs hemikalijama takođe su dodeljene granične vrednosti koje mogu da dovedu do kontaminacije lanca reciklaže plastike.

Roterdamska konvencija: Četiri supstance su stavljene na listu Roterdamske konvencije, ali je stavljanje četiri druge supstance blokirano.

Vlade su odlučile da dodaju 4 nove hemikalije na liste Roterdamske konvencije, od kojih dva pesticida (karbofuran i trihlorfon) i dve industrijske hemikalije (SCCP i tributil-kalaj), što znači da je za njih sada postalo obavezno sprovođenje postupka davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obaveštenja (PIC postupak).  Međutim, stavljanje karbosulfana, hrizotil azbesta, fentiona i formulacije parakvata na listu konvencije blokirao je veoma mali broj zemalja, uprkos činjenici da bi se od izvoznika samo zahtevalo da prijave i dobiju dozvole zemlje uvoza. Indija, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Sirija i Zimbabve blokirale su stavljanje hrizotil azbesta na listu. Čile, Gvatemala, Indija i Indonezija blokirale su stavljanje formulacije parakvata na listu.

“Sve zemlje su saglasne da supstance kandidati zadovoljavaju kriterijume konvencije za stavljanje na listu”, rekla je Pamela Miler, kopredsedavajuća IPEN-a. “To znači da su svega nekoliko zemalja koje su se usprotivile i predstavnici njihovih moćnih industrija stavile svoje ekonomske i trgovinske interese ispred zdravlja i dobrostanja globalne životne sredine i njihovih stanovnika”.

Delegacija Republike Srbije je imala 3 predstavnika iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, koje je fokalna tačka za Stokholmsku, Roterdamsku i Bazelsku konvenciju.
Na konferenciji je učestvovala i predstavnica organizacije civilnog društva, Udruženja Alternativa za bezbednije hemikalije (ALHem), Jasminka Ranđelović, kao član delegacije IPEN-Međunarodne mreže za budućnost bez toksičnih hemikalija, čiji je ALHem aktivni član. ALHem-ova predstavnica je učestvovala u nekoliko radnih grupa u okviru IPEN tima u delu koji se odnosi na stavljanje novih hemikalija na Anekse Stokholmske konvencije, kao i u radnoj grupi za reviziju tehničkog uputstva za određivanje nivoa POPs hemikalija u otpadu, naročito PBDE i dioksina. Pripremila je i intervenciju koja se odnosila na reviziju Globalnog Monitoring Plana za POPs hemikalije i prestavila je na plenarnom zasedanju pred oko 1300 učesnika.

Objavjeno od sandra