Objava

  • ALHem
  • Vesti
  • Predstavljanje Izveštaja: Ftalati i bisfenoli u Srbiji 

Predstavljanje Izveštaja: Ftalati i bisfenoli u Srbiji 

Oko 13.000 hemikalija povezano je sa plastikom, ali samo za njih približno 7.000 postoji dovoljno podataka da bi se mogli proceniti njihovi uticaji na zdravlje ljudi ili životnu sredinu. Otprilike polovina od tih 7.000 hemikalija ima jedno ili više zabrinjavajućih opasnih svojstava (UNEP, 2023), kao što je perzistentnost i mobilnost u životnoj sredini, bioakumulacija, svojstvo ometanja dejstva hormona, smanjenje plodnosti, karcinogenost, itd.

Štetne hemikalije se iz plastike mogu oslobađati tokom celokupnog životnog ciklusa plastike — tokom proizvodnje, upotrebe i obrade otpada (npr. spaljivanjem), što može dovesti do izloženosti radnika i potrošača opasnim hemikalijama.

Ftalati i bisfenoli predstavljaju dve velike grupe hemikalija u plastici. Na tržištu postoji nekoliko vrsta ftalata, pri čemu se neki koriste u ne-plastičnim proizvodima, kao što su proizvodi za ličnu higijenu, dok se drugi uglavnom koriste kao plastifikatori za proizvodnju PVC plastike, ili u bojama i lepkovima. Bisfenoli se koriste u širokom spektru vrsta plastike, uključujući polikarbonate, epoksidne smole, PVC i PET, i mogu se naći u tvrdim flašicama za vodu,  polikarbonatnim flašicama za bebe, ambalaži za hranu, medicinskoj opremi, igračkama i mnogim drugim proizvodima.

Ove grupe hemikalija nisu identifikovane  kao POPs hemikalije (dugotrajne organske zagađujuće supstance)  i nisu globalno regulisane, te se i dalje proizvode u velikim količinama svake godine. Zbog toga se bisfenoli i ftalati danas mogu pronaći svuda, uključujući kišnicu, krv i majčino mleko.

Iako nisu globalno regulisane, postoje regionalne i nacionalne regulative. Međutim često su te regulative, ograničene na jednu ili nekoliko hemikalija unutar grupe, što znači da se ostale hemikalije iz iste grupe i dalje koriste. Takođe, regulative mogu biti ograničene na mali spektar primene ili proizvoda. Pored toga, postoji malo ili nimalo transparentnosti o tome gde se ove hemikalije koriste, pa potrošači nemaju način da izbegnu ove toksične grupe hemikalija.

Pored određenog kašnjenja u prenošenju propisa, sistemski izazovi otežavaju efikasnu primenu i sprovođenje postojeće regulative. Među tim izazovima su ograničeni institucionalni kapaciteti inspekcijskih  organa, nedovoljno obuhvatne inspekcijske kontrole, kao i problem nadležnosti nad primenom zabrana I ograničenja za određene potrošačke proizvode od mekane plastike.

Intenzivna proizvodnja i potrošnja plastike u Srbiji, u kombinaciji sa nedovoljno razvijenom infrastrukturom za upravljanje otpadom i visokim oslanjanjem na PVC proizvode, doprinose širokoj prisutnosti ovih supstanci u površinskim vodama, sedimentima, tokovima otpada i područjima u blizini deponija. Ova situacija predstavlja stvarne rizike po javno zdravlje i životnu sredinu i ukazuje na potrebu za jačanjem mehanizama za obezbeđivanje usklađenosti sa propisima.

Za potrebe prikupljanja relevantnih informacija potrebnih za izradu ovog Izveštaja, ALHem se obratio na adrese tri institucija u Srbiji: Ministarstvu zaštite životne sredine, sa zahtevom za dostavljanje najnovijih podataka iz Registra hemikalija o količinama ftalata i bisfenola (kao supstancama ili kao sastojcima smeša) koje su stavljene u promet (proizvodnja i uvoz) na tržište Republike Srbije; Privrednoj komori Srbije- Udruženju za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala,  sa zahtevom dostavljanja podataka o ukupno proizvedenoj količini i vrednosti uvezene i izvezene ukupne plastike koja podrazumeva plastičnu masu i proizvode od plastike za Republiku Srbiju u poslednjih 5-10 godina; Upravi Carina, sa zvaničnim zahtevom za dostavljanje statističkih podataka o uvozu i izvozu ftalata I bisfenola u periodu 2020-2024. 

Sve tri institucije su pozitivo odgovorile na naše zahteve I dostavile informacije I podatke kojima raspolažu. 

Create your account