30.03.2026
Zvuk kontaminacije: šta najnovija istraživanja otkrivaju o hemijskom sastavu slušalica
Slušalice su postale neizostavan deo naše svakodnevice. Koristimo ih na poslu tokom onlajn sastanaka, u šetnji uz omiljenu muziku, u teretani ili kod kuće dok slušamo podkaste. Nude kvalitetan zvuk, omogućavaju izolaciju od spoljašnje buke i često ih biramo upravo prema tim karakteristikama.
Međutim, ono o čemu retko razmišljamo jeste činjenica da su slušalice u direktnom kontaktu sa našom kožom — ponekad i više sati dnevno. Postavlja se pitanje: šta se zapravo nalazi u materijalima koji svakodnevno dolaze u kontakt sa našim telom?
Upravo tim pitanjem bavio se EU projekat ToxFree LIFE for All, sa ciljem da ispita prisustvo potencijalno štetnih hemikalija u proizvodima koje svakodnevno koristimo.
Istraživači su analizirali ukupno 81 model slušalica kupljenih u zemljama Centralne Evrope, kao i putem popularnih onlajn platformi. Rezultati su pokazali da su u svakom pojedinačnom proizvodu identifikovane potencijalno opasne hemikalije.
U materijalima od kojih su slušalice napravljene pronađene su supstance koje već godinama izazivaju zabrinutost naučne i stručne javnosti: bisfenoli, poznati po tome što mogu oponašati hormone u organizmu, ftalati, povezani sa negativnim uticajem na plodnost, usporivači gorenja, koji se dovode u vezu sa hormonskim i neurološkim efektima, kao i hlorovani parafini, koji mogu imati štetne efekte na jetru i bubrege.
Posebno zabrinjava podatak da je bisfenol A (BPA) detektovan u gotovo svim analiziranim uzorcima. Podsećanja radi, reč je o istoj supstanci koja je godinama bila u fokusu javnosti, zbog čega su potrošači tražili proizvode sa oznakom „BPA-free“, naročito kada je reč o flašicama za bebe.
KLJUČNI NALAZI
Opasne supstance detektovane su u svakom testiranom proizvodu. Iako pojedinačne koncentracije mogu biti niske, „koktel efekat“ – odnosno kombinovana i svakodnevna izloženost različitim hemikalijama iz više izvora – može predstavljati ozbiljan dugoročni rizik po endokrino zdravlje i reproduktivnu funkciju.
– Bisfenoli: Bisfenoli, uključujući bisfenol A (BPA) i njegove zamene, spadaju u najpoznatije endokrine ometače – supstance koje mogu da utiču na hormonski sistem čoveka. Rezultati analize pokazuju da su gotovo sveprisutni u ispitivanim uzorcima: BPA je detektovan u 177 od 180 uzoraka, dok je njegova uobičajena zamena, bisfenol S (BPS), pronađena u 137 uzoraka. Ovakva rasprostranjenost ukazuje na ozbiljan propust u kontroli toksičnih supstanci koje utiču na naš hormonski sistem, a I dalje se široko koriste u plastičnim potrošačkim proizvodima.Posebno je važno da se bisfenoli ne ponašaju isto u svim uslovima upotrebe. Njihova migracija iz materijala može se ubrzati u uslovima povišene temperature i kisele sredine – upravo onim situacijama koje su česte u svakodnevnom životu, poput fizičke aktivnosti i kontakta kože sa znojem.
U okviru istraživanja, zabeležene su maksimalne koncentracije do 351 mg/kg (0,035% m/m), što višestruko premašuje predloženu graničnu vrednost od 10 mg/kg koju razmatra Evropska agencija za hemikalije (ECHA). Zanimljivo je i da su tvrdi plastični delovi, koji ne dolaze direktno u kontakt sa kožom, u nekim slučajevima sadržali više koncentracije bisfenola nego delovi koji su u neposrednom kontaktu sa telom.
– Usporivači gorenja: Rezultati ove studije ukazuju na široku prisutnost bromovanih i organofosfatnih usporivača gorenja (OPFRs) u analiziranim uzorcima.
Organofosfatni usporivači gorenja sve češće se koriste kao zamena za polibromovane difenil-etare (PBDE), kao i druge halogenovane usporivače gorenja, poput TBBPA i DBDPE. Iako su halogenovani usporivači gorenja detektovani samo u tragovima (<5 mg/kg), značajno veće koncentracije zabeležene su kod organofosfatnih jedinjenja.
U četiri uzorka koncentracije su premašile prag od 0,1%, što prema članu 27 Zakona o hemikalijama Republike Srbije i članu 33 REACH regulative zahteva obaveštavanje u lancu snabdevanja ka daljim korisnicima.
Posebno zabrinjavaju nalazi za pojedine supstance: koncentracija trifenil-fosfata (TPhP), poznatog endokrinog disruptora, dostigla je 1.424 mg/kg. Još viši nivo zabeležen je za trenutno neregulisani resorcinol bis(difenil fosfat) (RDP), sa koncentracijom do 3.514 mg/kg.
– Ftalati: Oko 60% analiziranih uzoraka sadržalo je tragove ftalata klasifikovanih kao CMR supstance (kancerogene, mutagene ili toksične po reprodukciju).
Iako su u većini testiranih proizvoda zabeležene niske koncentracije, jedan uzorak kupljen putem međunarodne onlajn platforme (Temu) sadržao je 4.950 mg/kg (0,49% m/m) DEHP-a. Ovaj nalaz ukazuje na potencijalno ozbiljne rizike koji mogu biti povezani sa proizvodima koji se prodaju na neregulisanim ili slabije kontrolisanim onlajn tržištima izvan okvira EU zakonodavstva.
– Hlorovani parafini: Prosečne koncentracije kratkolančanih (SCCPs) i srednjelančanih (MCCPs) hlorovanih parafina iznosile su 45 mg/kg, što je niže nego u ranijim studijama za druge male elektronske uređaje i kablove. Ipak, zabeležen je izuzetak, a to je proizvod za decu sa onlajn tržišta koji je sadržao 1.299 mg/kg, što je blizu zakonskog limita od 1.500 mg/kg prema EU POPs regulativi.
Iako su proizvodi namenjeni deci pokazali manju učestalost štetnih hemikalija, proizvodi namenjeni tinejdžerima i gejmerima imali su više nivoe kontaminacije.
Podaci jasno ukazuju da status premium brenda ne podrazumeva i manji hemijski rizik I da kupovna cena proizvoda nije pouzdan indikator hemijske bezbednosti.
Da li potrošači imaju moć izbora?
Često se govori da potrošači imaju moć izbora. Ali kako birati bezbedno ako ne znamo šta je u proizvodu, naročito kada se radi o štetnim supstancama koje nisu namerno dodate u proizvod zbog određenog svojstva, već su dospele kontaminacijom primarnog materijala u procesu reciklaže. Postojeće regulatorne praznine omogućavaju da štetni aditivi iz primarnog proizvoda ulaze u proces reciklaže i tako kontaminiraju sekundarne sirovine, što onemogućava bezbednu reciklažu i podriva ciljeve cirkularne ekonomije.
U takvim uslovima, odgovornost se ne može prebaciti na pojedinca. Zaštita potrošača nije pitanje lične discipline, već pitanje pravilno uspostavljenog sistema bezbednog upravljanja hemikalijama u proizvodima.
Više o rezultatima testiranja, kao i preporukama za nadležne organe, privredne subjekte, organizacije civilnog društva i građane, možete saznati u studiji “Sound of Contamination: A Comprehensive Analysis of Endocrine Disruptors and Hazardous Additives in the Headphones” koja realizovana u okviru EU projekta ToxFree LIFE for All.
Naša organizacija je dobila podršku Vlade Švajcarske kroz projekat „Zajedno za aktivno građansko društvo – ACT”, koji sprovode Helvetas i Građanske inicijative. Mišljenje koje je izneto u ovom članku je mišljenje autora i ne predstavlja nužno i mišljenje Vlade Švajcarske, Helvetasa ili Građanskih inicijativa.







